zaustavimo hajku na vukove

https://www.facebook.com/ORPAK.Krusevac/photos/a.128539560517706.10837.121528434552152/853434274694894/

https://www.facebook.com/notes/orpak/hitno-hitno-zaustavimo-hajku-na-vuka-2102-kru%C5%A1evac/798004870234564

ZAUSTAVIMO HAJKU NA VUKA!!!

ZAISTA JE HITNO UKLJUČITE SE SVI!!! IMAMO ROK SAMO 3 DANA!!!

18.02.1025. Juče nam je stigla ova informacija: https://www.facebook.com/events/1583553698554622/ - Lovacko udruzenje Krusevac i sekcija 33 Veliki Siljegovac organizuju lov na vuka 21.02.1015. a danas smo takođe i zaznali da je u periodu od 23.01.2014-25.01.2015  već bila jedna hajka!!! pored toga što ih tokom lova ubijaju: http://www.lorist.co.rs/forum/index.php?topic=27.1010;wap2

MOLIMO SVE DA POŠALJU NA NAVEDENU ADRESU OVAJ ZAHTEV:

 

ZAHTEV ZA OBUSTAVU „HAJKE NA VUKA“

Ministarstvu odbrane Republike Srbije, G-dinu Ministru Bratislavu Gašiću
Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine,
Šefu Odseka za zaštitu i unapređivanje šumarstva i lovstva: Aleksandaru Radosavljeviću
Načelniku Odeljenja za strateško planiranje i održivi razvoj u šumarstvu i lovstvu: Ljiljani Sovilj
Sektor za zaštitu životne sredine, Državnom sekretaru mr Stani Božović
i Dražavnom sekretaru Danilu Goluboviću

 

Poštovani,

 

Obraćamo vam se u nadi da ćete preuzeti sve potrebne Zakonske mere i zaustaviti „hajku na vuka“ u Kruševcu (Velikom Šiljegovcu) koji se treba održati 21.02.2015. godine. Ovim dopisom Vam ukazujemo na veliku štetu koja se čini ovim nehumanim i nezakonitim delom. Naime, po Zakonu o divljači, zabranjen je lov u vreme kada je lovište pogođeno požarom, poplavama, snežnim nanosima, poledicom i drugim elementarnim nepogodama. Kazna za ovaj prestup je od 1,5 do tri miliona dinara. Kao što znamo prethodne godine smo imali velike količine padavina, izlivanje reka, poplave, klizišta, ugrožena su i naselja , što traje duže unazad, na planinama je pao veliki sneg, jako je hladno i ima poledica. Vukovi, kao i ostale divlje životinje, su takođe pogođene svim ovim nepogodama, skloništa su im uništena, izvore hrane takođe nemaju dovoljno, preživljavaju jedva i gore nego mi ljudi. Zato vas molimo da se što hitnije uključite i zaustavite ovu hajku koja će samo još više dovesti do stresa, haosa i uništenja divljih životinja.


U Srbiji je brojnost populacije vuka nije na zavidnom nivou, želimo da proverite i da naložite objavljivanje brojčanog stanja svih divljih životinja, pogotvu sada vuka-što je Zakonska obaveza.  

Ne tako davno, vuk je naseljavao ogroman prostor – gotovo čitavu Evropu, Aziju i Severnu Ameriku, ali je civilizacijski progres ovoj životinji naneo višestruke posledice. Industrijalizacija, izgradnja naselja, komunikacija i drugi oblici delovanja na prirodu izazvali su, između ostalog, smanjenje i degradaciju životnog prostora. Zbog toga je brojnost vuka na gotovo svim gde on živi drastično smanjena, tako da se u većini evropskih država vuk smatra ugroženom vrstom. Nažalost, njegov životni prostor i dalje se sužava. Vuk je  potpuno nestao ili je drastično proređen u Skandinaviji, zemljama Beneluksa, Francuskoj, Nemačkoj, Švajcarskoj, Austriji i Mađarskoj. Veoma je ugrožen i u Italiji, Španiji, Portugalu, Češkoj i Slovačkoj. Brojnost vuka u Rumuniji, Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji, Poljskoj, zemljama bivšeg SSSR-a (evropski deo) i zemljama bivše Jugoslavije, izuzimajući Hrvatsku i Sloveniju je manje ugrožen ali organizovanjem ovakvih akcija „hajke na vukove“ i naša zemlja će uskoro biti svedok izumiranja ove veličanstvene životinje..

 

Odnos čovek – vuk

Između čoveka i vuka oduvek je postojao visok stepen antagonizma. Kroz istoriju, njihovi interesi su se neprestano sučeljavali, prvenstveno zbog toga što im je hrana odnosno plen bio zajednički. Kasnije razvojem društva, a samim tim i lova, plen vuka je divljač koju čovek gaji i štiti, a u određenim situacijama plen su mu i domaće životinje. Međutim, vuk je kao mesožder prinuđen da se hrani onim životinjama koje je čovek proglasio korisnim.

Želja da se vuk uništi izopačila je istinu o njegovom pravom karakteru o kome danas imamo lažnu predstavu. Međutim, prava istina o vuku je da on nije tako zao kao što se priča. Uništavanjem njegovog prirodnog staništa, organizovanjem hajki i ne pravljenjem hranilišta za vukove (kao što se to čini sa ostalom divljači), stvaraju se priče o „nemilosrdnom vuku –kao „štetočini“. Dok kada se pripitomi, vrlo je privržen i raduje se osobama sa kojima dolazi u kontakt.

 

Akcija trovanja vuka na prostorima SFRJ

Velika organizovana akcija trovanja vuka na prostorima bivše SFRJ, koja je inače započeta neposredno posle Drugog svetskog rata i koja je trajala sve do 1973. godine, uslovila je da vuk potpuno isčezne sa pojedinih prostora. Međutim, zahvaljujući svojoj ekološkoj plastičnosti, vuk se uspešno prilagodio u ekstremnim uslovima i devedesetih godina XX veka se vratio na svoja stara staništa.

Naime, u tom periodu, tadašnja vlast je organizovala kurseve za obuku ljudi, koji su se bavili trovanjem vuka. Vukovi su se trovali cijanovodonikom i strihninom, i za svakog otrovanog/uništenog vuka dodeljivane su i nagrade. Tako je na primer, na teritoriji Srbije 1947. godine otrovano odnosno uništeno 478 vukova.

Činjenica je da su ove akcije bile štetne, ne samo po populaciju vuka, nego i po druge vrste, kao što je divlja svinja i medved, ali i pojedine vrste ptica grabljivica – nekrofagih vrsta (oran bradan, beloglavi sup, bela kanja, crni lešinar, orao krstaš, kao i pojedine vrste sova i jastrebova). Ako to sagledamo sa aspekta zaštite prirode, možemo konstatovati da je to bilo vreme jedne strašne devastacije faune i lovišta uopšte, kao posledice trovanja.

 

 Zbog neevidentnog stanja svake godine u svim krajevima, prisutno je i smanjenje fondova plemenite divljači, u prvom redu srne, jelena i divlje svinje, a takođe i vuka. Poštujući ekološku ''maksimu'' ili biološku zakonitost da nijedna grabljivica nije uništila svoj plen, moraju se uvažavati argumenati koji govore o korisnosti vuka, pre svega u prirodnoj selekciji plemenite divljači gde dolazi do izražaja njegova sanitarna uloga u prirodi, gde vuk, kao predator, samo „uklanja“ u prirodi jedinke koje su slabe, bolesne, povređene, što to nije slučaj i sa ubijanjem od strane lovaca, koji ubijaju jedinke potpuno zdrave i u punoj snazi-radi trofeja. 


Uvođenje vuka u plansko lovno gazdovanje predstavlja rešenje, a to podrazumeva utvrđivanje brojnosti i veličine čopora, starosnu i polnu strukturu, socijalnu organizaciju, iznalaženje modela efikasnog lova (iznošenje hrane) i osnivanje hranilišta za vuka-koja retko gde i postoji, čime bi se omogućila kontrola brojnosti.

S obzirom da je u Evropi već duže vreme prisutna opasnost neposrednog izumiranja vuka, čak i u područjima gde se pokušava njegovo unošenje, stručnjaci ekspertne grupe za vuka pri IUCN-u (International Union for Conservation of  Nature and Natural Resources – Međunarodno udruženje za zaštitu prirode), između ostalog predlažu regionalnu žaštitu slučajno preživelih jedinki posle neviđenih sistematskih uništavanja u zemljama ''kulturne Evrope''.

 

Od  sredine 80-tih godina XX veka, tradicija grupnog lova na vuka se obnovila, i to pre sve na Zlatiboru, ali u potpuno novim uslovima-jer je do tada bila zabranjena. Ta manifestacija je takođe, uslovno nazvana hajka, koja vodi poreklo od reči koja se u lovu često koristi, a ujedno predstavlja i neku vrstu dozivanja lovaca ''haj, haj''. Odatle je i nastao naziv ''hajka'', koja u suštini ima jednu arhaičnu i negativnu konotaciju jer liči na neku vrstu progona.


Broj učesnika na ovim manifestacijama obično iznosi 300 – 500 lovaca, a negde i preko 1.000, gde se okupe i povedu pse, u toku hajke sva divljač u šumi doživljava neverovatan strah, stres, patnju, jedinke koje imaju mlade, jedinke koje tek trebaju da donesu na svet mladunce, mnoge divlje životinje prilikom ovog progona dožive nesreće-bežući od lovaca i pasa, gde polome nogu, prilikom bežanja sapletu se i polome kičmu... gde takve životinje uginjavaju i više dana u najgorim mukama-što se strogo kosi sa Zakonom koji se odnosi na zaštitu životinja.

 


Novi Zakon o divljači i lovstvu doneo je brojne novine kada je u pitanju vuk. Primenom Bernske konvencije vuk je svrstan u kategoriju divljači koja uživa tretman lovostajem zaštićene vrste i u narednom periodu će se propisati lovna sezona na vuka u našoj zemlji (napominjemo da vuk u Deliblatskoj peščari odnosno na teritoriji Vojodine uživa status trajno zaštićene vrste). Takođe, novim Zakonom o divljači i lovstvu predviđeno je, da su u grupnom lovu na vuka neophodni stručni pratioci. (Pravilnikom o proglašenju lovostajem zaštićenih vrsta divljači (Službeni glasnik RS br.9/12, 31/13) i nalazi se na listi 2 Pravilnika o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva (Službeni glasnik RS br. 5/10, 47/11) označen oznakom „*’’ gde se vrsta štiti kao zaštićena divlja vrsta.)

 

Nadamo se da ćete se što pre oglasiti i zaustaviti ovakve manifestacije u budućnosti i narediti stroge kontrole i dostavljanje izveštaja o brojnosti kako vukova tako i ostalih divljih životinja u Republici Srbiji.

.

Potpisnici:

Udruženje za brigu o životinjama grada Beograda „BETA“, Beograd

Udruženje za brigu o životinjama Banata „BETA“, Zrenjanin

Udruženje za brigu o životinjama Timočke krajine „BETA“, Zaječar

Udruženje za brigu o životinjama Timočke krajine "BETA" Zaječar - ogranak Knjaževac

Društvo Prijatelja Životinja "LjUBIMCI", Pančevo

Društvo za zaštitu životinja „SPASKE“, Kraljevo

Organizacija za prava i zaštitu životinja „ORPAK“, Kruševac

Udruženje građana „KANIS“, Sremska Mitrovica

Udruženje za zaštitu životinja Novi Sad – SPANS

Udruženje građana „ALFA“, Beograd

Link Plus – Nataša Vukmirović

Evropska inicijativa 17 - Danica Drobac

Udruženje za zaštitu i odgoj životinja „ZOV“ - Sombor

Udruženje za zaštitu životinja Šumadijskog regiona ''Crvena Šapa''

Udruženje za Prava i Zaštitu Životinja "MIA"

 

Datum: 18.02.2015.god.

Kruševac

Ministar odbrane
Bratislav Gašić
tel:  +381 11 30 06 311
faks: +381 11 30 06 062

ministar.odbrane@mod.gov.rs 

 

Republika Srbija - Ministarstvo poljoprivrede i zaštitu životne sredine

  Šef odseka za unapređivanje šumarstva i lovstva,

  Načelnik Odeljenja za stratško planiranje i održivi razvoj u šumarstvu i lovstvu

Direktor: Perica Grbić

 SIV 3, Omladinskih brigada 1,

11070 Novi Beograd

telefon: 011.311.76.37

faks: 011.26.034.73

Šef Odseka za zaštitu i unapređivanje šumarstva i lovstva: Aleksandar Radosavljević

 telefon: 011.311.76.11

e-pošta: aleksandar.radosavljevic@minpolj.gov.rs

Načelnik Odeljenja za strateško planiranje i održivi razvoj u šumarstvu i lovstvu: Ljiljana Sovilj

 telefon: 011.311.02.61

e-pošta: ljiljana.sovilj@minpolj.gov.rs

Šef kabineta, Sektor za zaštitu životne sredine

Zaštita životne sredine

Državni sekreta

rmr Stana Božović

Omladinskih brigada 1 11070 Novi Beograd

Telefon: 011/31-31-357; 31-31-361

Faks: 011/31-31-394

email: stana.bozovic@eko.minpolj.gov.rs

 

PIŠITE I ZAUSTVIMO OVO LUDILO!!!

 

VUKOVI SU VELIČANSTVENE ŽIVOTINJE KOJE MASOVNO UBIJAJU :( vukovi su skoro istrebljeni - pomozimo im! POZIVAMO SVA UDRUŽENJA DA NAM POMOGNU KAO I SVE GRAĐANE!

https://www.facebook.com/notes/lela-bucek/pri%C4%8Da-o-poslednjem-vuku/717755238264312