Peticija za zaštitu pravne sigurnosti autora

Kontaktirajte autora peticije

Tema diskusije je automatski pokrenuta na peticiji Peticija za zaštitu pravne sigurnosti autora

Stalker
Gost

#1

2013-09-30 19:05

Zaista u časopisu ima i vrednih radova. Naročito iz same oblasti metalurgije. Način "raskrinkavanja" nije ozbiljan, pogotovu od strane profesora (ne mogu da verujem da imaju vremena i para za takve sprdačine). Pitanje zasnovanosti radova (naročito van struke, metalurgije) mogao se postaviti na veću univerziteta ali je nekome očigledno bilo zanimljivije da se bavi medijskom promocijom.
U časopisu (jer je iz struke, metalurgije) objavljivali su ljudi koji imaju brojne radove u časopisima M21 kategorije.
Peticiji zameram deo da se ne ispitaju izbori u zvanje (ili uslovi za doktorat) zasnovani SAMO na radovima u pomenutim časopisima (iz struke ili ne) jer je očigledna jedino slabija recenzija.
Osim toga mali impakt faktor ne predstavlja pretnju "vrednim profesorima" koji "ginu" od posla, jer ako već imaju toliko vremena (i para) neka to vreme upotrebe za pisanje radova u časopisima sa mnogo većim faktorom na sci listi.
Pravilnik bi možda trebalo promeniti ali to je druga priča.
Na kraju krajeva, retroaktivnost je anticivilizacijski čin. I da jeste kako nije, mora da postoji vreme pre i posle. Ako časopis izgubi mesto na sci listi sve je o.k. i treba to pitanje postaviti ali na primeren način, po međunarodnoj proceduri, a "Miki Maus" i ostale šaljivdžije uz dokone novinare željne senzacije neka se bave nečim ozbiljnijim.
Ostaje gorak ukus i zbog toga što su mnogi znali za nešto niže kriterijume i blage recenzije ali nisu reagovali na primeren način pa su pamfletari dobili (nezasluženu) medijsku pažnju, i u nameri (ali ne i ostvarenju) ipak bili delimično u pravu.

 

P.S.

Postoji mnogo većih problema u nauci a ovo je skretanje pažnje na (ipak) sporedne stvari.

Šta ćemo sa tim da je mnogima skupo objaviti rad u M21 časopisu i naročito platiti "open access" koji ide i do 5000$.

Ministarstvo ne plaća ni objavljivanje. Lično ću za tako nešto morati da izvdvojim više od moje (naučničke) plate, verovatno uz podizanje keš kredita. I ne nisam objavljivao u ovim časopisima niti sam nameravao (ako već dižem kredit onda bar za M22)  ali se ovo pretvorilo u "lov na veštice" (još samo spaljivanje imenovanih časopisa na lomači nedostaje ako već nije snimljeno za Youtube).


Gost

#2

2013-10-01 08:43

Da li neko, i na osnovu kojih parametara, može osporiti kvalitetne radove, publikovane u pomenutim časopisima,koji su u vreme objavljivanja imali visok rejting? Šta raditi sa tim radovima? Zaboraviti na njih??? Oni se ne mogu publikovati ni u jednom drugom časopisu, obzirom da su već publikovani... Smatram da je to svojevrsna diskriminacija i zlostavljanje autora radova, koja im u vreme prijavljivanja radova i njihovog publikovanja ni na koji način nije nagoveštena...
#MI

#3 Sve i svasta

2013-10-01 18:27

Svi istrazivaci su znali da se radovi (o)lako objavljuju u navedenim casopisima. Zavarani lakim objavljivanjem da se ne muce sa teskim recenzijama resili su da se obrate ovim casopisima kako bi sto lakse prosli, jer su oni bili na SCIE listi. Pri tom, niko nije nadgledao iz koje oblasti su ovi casopisi na SCIE listi referencirani i prihvatali su oberucke da je dovoljno samo da je to SCIE casopis. Uz to, indikativan je broj istrazivaca iz Srbije koji je to uradio. Interesantno je da u TTEM i HealhMed niko ne objavljuje iz Republike Srpske, nego samo iz Srbije. Inace nigde ne pise da se radovi u tom casopisu placaju. Autori radova poslatih u te casopise jako dobro znaju koliko se oni placaju. Vrhunac svega je da Metalurguia International objavljuje radove iz oblasti informatike. Sam naziv joj kaze sta se u njoj objavljuje. Mnogi "relevantni" profesori su u trci za visim zvanjima objavili u njoj po 5-6 radova iz informatike samo u jednoj godini. Uostalom pregledajte na sajtu Kobsona nasi na WOS-u da biste se uverili. Merilo je jedino uplata za rad. Nije ni cudo sto su se tri istrazivaca sa FON-a okomili na njih. Videvsi kako oni tesko prolaze drugde, a kako neki nizu "lake" M20 poene shvatili su da je jedini nacin da urade ovo sto su uradili. Da li mozda jos neki casopis iz metalurgije objavljuje radove iz informatike? Medjutim, pogledajte i njihove rejtinge samocitiranosti na JCR listi kako biste videli sta to sve znaci. Svakom pismenom je jasno da casopisi koji imaju samocitiranost preko 60% sigurno ce ispasti sa SCIE JCR liste ove ili sledece godine. Na kraju odgovornost svakog istrazivaca je gde i sta objavljuje. Pri tom neka "internacionalna" konferencija u mesnoj zajednici prigradskih opstina se boduje sa M33 kao i Springerove ili IEEE konferencije za inzenjere. I to nikoga ne zanima. Objavljuje se sve i svasta i samo se zadovoljava forma. Setimo se i da je prilikom prethodnog turnusa projekata naprasno u decembru 2010. godine tokom bodovanja "jacine" projekata M20 zamenjen uslovom M51. Na taj nacin broj projekata i ljudi na njima koji nisu zadovoljavali pocetne standard je uvecan za preko 30%. I zato su parcici na kolacu seceni da budu manji. Nije ni cudo sto dobijamo manje jer smo pristali da delimo kolac na vise parcica pozvavsi za sto one koji nisu zadovoljili pocetne kriterijume. Zbog toga, ako smo ih vec primili za sto i podelili sa njima kolac ne znaci da treba i dalje da tako ostane, ako oni pri tom u toku ove prethodne 3 godine projekata nisu zavredili svojim radom i njegovim vrednovanjem u relevantnim casopisima sa SCIE liste poverenje da je zaista bio dobar razlog zasto smo se opredelili da podelimo isti kolac sa njima.

Dr. Mickey Mouse

#4 Zastrasujuce ponasanje inicijatora peticije

2013-10-01 18:31

Radi se svakako o mediokritetnim casopisima, i mediokritetni rad samo moze u njima i biti objavljen. Kako je samo moguce u "kvalitetnom" casopisu da se dogodi da se jadan takav rad objavi. Takav previd je nemoguce da se desi u vrhunskom casopisu! Da taj casopis ima zbilja recenzije, tako nesto se ne bi ni moglo desiti.

Kognitivna disonanca - potreba da se opravda sopstveno ponasanje uprokos cinjenicama koje pokazuju suprotno - najbolje objasnjava reakciju onih koji su se nasli prozvani sjajnom akcijom raskrinkavanja casopisa kao sto su MI. Sta reci nego da i sam akt iniciranja ovakve peticije dovoljno govori o samim incijatorima. Postupak raskrinkavanja "kvalitetnih" casopisa i konferencija je vec dobro uspostavnjen (rekao bih kao istrazivacki metod) jos pre nekoliko godina i svesrdno podrzan ovde u Severnoj Americi (npr. Cornell University i MIT) i vrhunskim istrazivackim institucijama sirom sveta, a ciji su metod Djuric et al. odlicno primenili u ovom konkretnom slucaju. Onima koji se osecaju prozvanim, najbolje bi bilo dadokazu da oni imaju kvalitetno istrazivanje, tako sto ce objaviti u casopisima koji imaju stvarnu medjunarodnu reputaciju, a ne da se kriju iza "kvaliteta" kao sto je MI.
Prof. Paja Patak

#5 #jos jedno misljenje

2013-10-01 18:53

Mislim da ce biti sve vise potpisnika peticije koji ce izostavljati svoja imena. Razlog je jednostavan. Naime, svako ko se potpise brani mediokritete i mediokritetske casopise. Sada ce biti vidljivo i ko je njihov zastupnik. Isto tako bice interesantno videti kako se iz institucija koje nemaju direktne veze sa oblastima koje se trebaju objavljivati u ovim casopisima (nemaju znanja ni zvanja iz oblasti medicine, tehnike i metalurgije) brani peticija.

1000 komentara

#6 Pero Šipka fun club

2013-10-01 18:59

Ovo je genijalno !

Pa da li ste vi svesni da je 1000 ljudi potpisalo ŠIPKIN izveštaj u kojima je on jasno napisao da su predatorski časopisi KRIMINALNE AKTIVNOSTI ???

http://ceon.rs/index.php?option=com_content&task=view&id=263&Itemid=73

http://scholarlyoa.com/2013/03/07/report-details-predatory-practices-of-two-bosnian-journals/

the report looks at the questionable self-citation practices of four journals published by a Sarajavo-based organization known as DRUNPP. The shadowy organization publishes five journals according to its website:


TTEM – Technics Technologies Education Management
HealthMED
International Journal of Collaborative Research on Internal Medicine & Public Health (IJCRIMPH)
International Journal of Pharmacy Teaching & Practices (IJPTP)
Balkan Journal of Health Science (BJHS)

Gost

#7

2013-10-01 19:37

Problem je u analognom zaključivanju. "Svi labudovi su beli" da li je konstatacija tačna? Postoje i crni labudovi. Dakle, prethodna konstatacija u vezi sa belim labudovima nije tačna. Kod nas, nažalost kako u državnim tako i u akademskim krugovima postoji sklonost za nekritičko izvlačenje opštih zaključaka na osnovu pojedinih slučajeva. Kolege koje su u navedeni časopisu uputile "tekst smeće" su pokazale da postoje, ne retko, propusti u redakcijama pojedinih časopisa. To je dobro, da se readakcije uzmu u pamet. Na tome im treba čestitati. Međutim, problem je u tome što se na bazi propusta redakcije u vezi sa "smeće tekstom" izvodi generalni zaključak, da su i svi drugi objavljeni članci u navedenom časopisu, a priori proglase za smeće.
strani placenik

#8 cek cek cek

2013-10-01 21:20

Meni jedna stvar nije jasna, zasto je lose sto su autori poslali los rad koji je PRIHVACEN od strane tog "casopisa". Oni su poslali svoj rad, valjda je na casopisu da ga odbije ako je smece. Medjutim ako je smece sta onda ocekivati od ostalih. Ja se ne bavim ovim stvarima pa zato imam vrlo praktican pogled na ovo. U moj firmi bi palo nekoliko glava kada bi se napravio "propust" ovog tipa, prema tome molim vas nemojte da vredjate ljude pisuci gluposti i brancei svoja smeca. Barem budite dovoljno jakog karaktere pa primite vasu sramotu kao ljudi


Gost

#9

2013-10-01 21:22

snazna peticija
bzv

#10 bzv

2013-10-01 21:24

ako mercedes napravi los model auta, zar nije logicno da ce svi da sumnjaju u ostale modele? koja je poenta ove peticije, sem da se spere ljaga sa onih koji su kupovai radove
ipak placem

#11 ha ha ha

2013-10-01 21:28

citiram

Radovi u pomenutim časopisima pripremani su da zadovolje rigorozne zahteve recenziranja međunarodnog nivoa. O kvalitetu tog recenziranja govori i veoma visoka taksa naplaćivana autorima.

kraj citata

dakle o kvalitetu njihove recenzije je vec sve receno, a vi jos otvoreno kazete da ste im platili da vam objave te "radove"

Ja zaista neznam da li da placem ili da se smejem :(
Rektor Baja Patak

#12 Zbilja nepostovanje

2013-10-02 00:26

Stvarno moram da kazem da sam bio jako iznenadjen kada sam primetio da Djuric et al. su propustili u listi svoji citata navesti i najzancajni rad sa teritorije Patkovgrada. Ne citirati Proku Pronalazaca i njegova dostignuca, je zbilja nedopustiv previd u pregledu relevantne literature, zbog koje je rad svakako nije mogao biti objavljen. Stvarno, nedopusiv pristup recenziranju u Metalurgia International!
Mini

#13 Pretplata

2013-10-02 07:48

Posle svega ovoga resila sam da se pretplatim na Mikijev almanah (umesto Elsevierovog Sciencedirecta) i da se bolje upoznam sa najnovijim radovima Silje i Proke pronalazaca.

Do pobede

#14 Šta je sa domaćim časopisima?

2013-10-02 10:17

A šta je sa našim časopisima u Srbiji? Svi dobro znamo da pojedini časopisi u Srbiji, koji su visoko rangirani (M24), u kojima da bi objavili rad nije jedini kriterijum da je rad kvalitetan, već i da ste u bliskoj vezi sa uredništvom. A od vas se zahteva i citiranos pojedinih autora koje vam oni nalože, kao i plaćanje. Pa onda kada pogledate ko objavljuje u njima, zanimljiv je da neko ima i 20 radova u jednom od ovim časopisa, a drugi ne mogu da objave ni jedan rad. Isti je slučaj sa časopisima pojedinih fakulteta, u kojima njihovi zaposleni imaju veliki broj radova, a za istraživače van tog kruga nema mesta. Pa tako neko dobije lako i brzo izbor u više zvanje, zbog poznanstva sa dragim osobama u uredništvu. Ako već ispitujemo kvalitet radova, način objavljivanja radova, pristrasnos uredništva i sl u MI, TTEM i HealhMed-u, mogli bi poći od našeg dvorišta da vidimo kako su neki domaći časopisi tako visoko rangirani i da li su njihovi kriterijumi recenzije nepristrasni i objektivi, pa imaju toliku moć nad sudbinom nezavisnih istraživača, koji se ipak oslanjaju samo na sopstveni naučni rad.

Gost

#15 Re: Šta je sa domaćim časopisima?

2013-10-03 06:19

#14: Do pobede - Šta je sa domaćim časopisima?

Upravo tako, sta je na primer sa nasim casopisima kao sto su:

- Computer Science and Information Systems

- Hemijska industrija

Int Journal of Electrochemical Science

 

Trebalo bi malo i njih preispitati.

 

gost

#16 Eksperti

2013-10-03 06:22

Vidim da ovi koji su objavili ovaj rad u MI, sto se na sva zvona predstavljaju i hvale kao eksperti sa FON-a i nisu neki
FONovci

#17 Re: Eksperti

2013-10-03 09:26

#16: gost - Eksperti

Mislim na ove "eksperte" - Dragan Đurić, Boris Delibašić i Stevica Radišić

nickname

#18 Re: Sve i svasta

2013-10-03 14:21

#3: #MI - Sve i svasta

Svaka cast!!! Cinjenica da se iz jedne oblasti napreduje na osnovu radova iz druge oblasti je tragicna!!!

Ovaj post je uklonjen od strane svog pisca (Prikaži detalje)

2013-10-04 08:45


Djuro Pucar Stari
Gost

#20

2013-10-05 15:30

Skinuti retroaktivno casopise sa SCI liste pre Reuters-Thomsona je ravno situaciji da vam daju da vozite slalom, a da vam u toku voznje menjaju kapije...
To sto je neko hteo da izblamira casopis MI - njemu na cast. Zamislite da mi je roda sapnula da na tamnoj strani Meseca postoji baza gde zivi supernapredna inteligencija i da ja to objavim. Ko hoce neka veruje, ali ne sme da se dovodi u pitanje integritet casopisa koji je Reuter-Thomson stavio na listu. A narocito da se radovi koji su vec objavljeni, i koje su mnogi platili od svojih para, ponistavaju retroaktivno.

Bitno je ko je sta objavio - ali je najbitnije koliko je ko citiran. Zna se da je citiranost od 12,000 rezervsan za najbolje. Svi ostali su drugoligasi. Dakle - ulazak na casopis sa SCI liste ja samo prolazak kroz vremnsku kapiju koja vodi u besmrtnost. A momci sa FONa u besmertne nece uci sa ovim radom. A verovatno ni sa drugim radovima.

profesor stari

#21 Tomson-Rojters i TTEM

2013-10-05 16:37

Jedna greška vuče drugu.
U zemlji u kojoj je izuzetno teško uraditi neko ozbiljnije istraživanje, a da ne govorimo o kapitalnim istraživanjima, nije ni trebalo uvoditi uslove za obaveznim objavljivanjem radovima u časopisima sa Tomson-Rojtersove liste.
Pre svega, to je državno sponzorisanje inostrane privatne firme.
A potom, zbog čega baš samo te liste? Postoji i čitav niz drugih lista indeksiranih časopisa.
Doduše, nije to samo naš specijalitet. Rade to i drugi, mada postoje i države koje za izbor u zvanje boduju samo radove objavljene "kod kuće", a u inostranstvu je poželjno, ali ne i obavezno. Na taj način zadržavaju i šire znanje na svom maternjem jeziku. Mi smo poleteli da publikujemo na engleskom, kao da ga znamo. Slučajno sam urednik jednog akademskog časopisa i dobijam mnogo radova prevedenih pomoću Gugla.
Treće, kad se vratim u prošlost, setim se da su me učili profesori koji nisu imali stotine objavljenih radova. I naučiše me sasvim dovoljno da mogu da samostalno razmišljam i radim i da i sam istražujem.
Osim toga, do osamdesetih godina su se na naučnim konferencijama i u akademskim žurnalima mogle dobiti stvarno vredne informacije. Posle toga je broj korisnih informacija počeo da ubrzano opada, a dobro poznato je počelo da se prepričava. Ovde, pre svega, posmatram oblast tehnike.
No, da se vratimo TTEM-u. Profesor se setio u pravom trenutku šta treba da radi i uradio je pravu stvar. Brojem radova (i verovatno kvalitetom tih radova) u uslovima male konkurencije, probio se među izabrane. Posle su malo apetiti porasli i bi šta bi.
Tu ne treba previše razmišljati i diskutovati. Dokle god je žurnal na TR listi, tako ga treba i tretirati. Kad više ne bude na TR listi, onda ga treba jednostavno prekategorisati. Ako već Ministarstvo ne odlučuje o tome ko će biti na listi koju ono priznaje, onda ne treba ni praviti izuzetke.
Ovde uopšte ne treba pominjati troškove publikovanja. TTEM naplaćuje koliko može, mada je i to četiri-pet puta manje od onog što naplaćuju Špringer i ostali i sa manjim impakt faktorom. Da li loši radovi mogu da prođu i kod drugih časopisa? Mogu! Kod pir recenzije sve zavisi od ozbiljnosti i kvaliteta pir recenzenata. Ako je nešto specifično i retko, vrlo je verovatno da će biti teško naći i pravog recenzenta (koji pored toga što zna, hoće i da uradi recenziju). Nažalost, veliki broj recenzenata više gleda ispravnost engleskog nego sadržaj rada. Međutim, ZA KVALITET RADA JE ODGOVORAN AUTOR! Glavni urednik nije tu da cenzuriše radove, već da ih učini dostupnim čitaocima. Zbog toga ne opravdavam poturanje loših radova. Te radove nije moguće skinuti sa Interneta. Ostaće tu zauvek! Budućim čitaocima verovatno neće uvek biti dostupna informacija šta su autori hteli da pokažu. Verovatno će ih neko i citirati. Šteta je mnogo veća od koristi.

Na kraju, ako smo se već predali u ruke Tomson-Rojtersu, onda bar nemojmo da razmišljamo. Pustimo ih da rade svoj posao. Verujmo im, ili menjajmo pravila igre. Tim pre, što nisam čuo da komšije iz EU polemišu oko TTEM-a.
Dapače...
Vratimo se osnovnom pitanju: Koja je svrha publikovanja i šta želimo da postignemo publikovanjem radova?
Dule

#22 Re: Tomson-Rojters i TTEM

2013-10-05 18:41

#21: profesor stari - Tomson-Rojters i TTEM

Svaka cast za ovaj komentar, nemam sta da dodam.


Gost

#23

2013-10-06 20:34

Saglasan sam u potpunosti sa peticijom i objavljenim tekstom. Smatram da onaj ko je dodelio vrednost časopisu on treba i da ga oduzme, a onaj ko ima problema treba da prijavi onome ko je dodelio vrednost časopisu. Mišljenja sam da je grupa koja je poslala nepravilan rad, bez pravog imena i prezimena, jedna nečasna grupa, i da je na pravila loš imidž. našpj državi. Sigurno da podržavam Grupu za pritisak.
Perić Radiša, Požarevac.
Mirotvorac

#24 Nesto izmedju

2013-10-06 21:21

Kao i obicno u zivotu, istina je negde izmedju. Mislim da dve polarizovane grupe treba da "spuste loptu" i nadju kompromisno resenje. To bi bilo u interesu citave akademske javnosti.
Pripadnici grupe za pritisak su tehnicki u pravu, ali moraju negde (bar sami sebi) da priznaju da je relativno lako objaviti radove u spornim casopisima. Neka pokusaju da objave neki rad u boljim casopisima: na taj nacin ce najbolje opovrgnuti sumnje i omalovazavanje.
Pripadnici one druge grupe moraju da budu svesni sledecih cinjenica:
1. U vreme objavljivanja radova, sporni casopisi se nalaze na SCI listi i nista nije ukazivalo da postoji nesto neregularno. (O elementima kriminala i fazizma da i ne govorim.)
2. Postoje ljudi koji su poslali tamo nekoliko radova, videli kakvo je stanje i prestali da salju.
3. Postoje ljudi koji su slali radove u ove casopise iz "samoodbrane": zamislite da vam se na konkurs prijavi neko sa tucetom ovakvih radova i da treba da izgubite posao!?
4. Brojni drugi casopisi (i strani i domaci) naplacuju objavljivanje, kroz razne forme.
5. Neki domaci casopisi skoro da su zatvoreni za autore van neke svoje grupe. Recenzije traju godinu dana, verovatno sa nadom da cete odustati.
6. Ponistavanje izbora i doktorata je neverovatan zahtev, kako tehnicki, tako i moralno. Da li je ikada priznat neki gol naknadno ili ponisten mec ako je sudija pogresio?
7. U svetu verovatno postoje jos neki casopisi koji objavljuju na slican nacin, ali su nama poznati samo ovi navedeni (verovatno zbog geografske blizine i sirine problematike kojom se bave). Sta cemo sa slicnim casopisima za koje mozda znaju samo pojedini autori?
Resenje moze biti da od nekog datuma (buduceg) prestanu da se racunaju radovi objavljeni u spornim casopisima, ili da se sa ovom pricom prestane, bar dok se u TR nesto ne promeni. Kao sto neko rece, imamo mnogo drugih problema i briga u prosveti i nauci. Ipak, mislim da bi ovu trebalo resiti i nastaviti dalje.

Gost

#25

2013-10-07 05:57

Nisu evropski standardi na koji se pozva i ova i prethodne vlade donosenje retroaktivnih akata. ne može se pojedinacan slucaj odnositi na sve slucajeve, odnosno, ako je i bilo plagijata i slicno to sigurno nisu svi radovi objavljeni u tom casopisu, Neka ministarstvo istrayi sta su plagijati ili koji je od autora prikazao ili naveo lazne reference i neka njihove radove ponisti, a ne sve radove.